O temi predavanja: Proučavajući odjeću idola, tj. figurica ljudskog oblika vučedolske kulture, primjećuje se nekoliko elemenata prisutnih do naših dana u narodnoj nošnji podunavskih i podravskih sela Baranje. Prvenstveno se ističe stražnja pregača, koja se u stručnoj literaturi interpretira i kao moguća plisirana suknja, a sastavni je dio tradicijskog ruha baranjskih Šokica, te ga čini jedinstvenim na etnografskoj karti Hrvatske. Zanimljiva je činjenica kako su se u pet podunavskih sela nosile isključivo tkane vunene stražnje pregače, a u pet podravskih isključivo plisirane tkane vunene suknje. Dakle, na geografski izuzetno malenom prostoru moguće je pronaći elemente obiju spomenutih interpretacija prapovijesne odjeće. Tradicijski je naziv stražnjih pregača ponjavke, a nosile su se tijekom hladnijih proljetnih i jesenskih dana, kada se opasivala samo stražnja, i zimskih dana kada se dodavala i prednja. Nepisana običajna pravila određivala su redoslijed nošenja ponjavki s obzirom na dob osobe, stupanj žalovanja i priliku u kojoj se nosi. Sukladno tomu postojale su različite tehnike tkanja i ukrašavanja. Sve rečeno vrijedi i za vunene suknje u podravskim selima koje predstavljaju ekvivalent ponjavkama s obzirom na njihovu namjenu. Posebice je vrijedna spomena činjenica kako se radi o odjevnim predmetima koji su se svakodnevno nosili do naših dana, te s punim pravom možemo govoriti o živoj baštini. Bogatstvo osnovnih vrsta ponjavki i sukanja (njih petnaestak), suvrstica, načina i tehnika tkanja, boja i motiva kojima su ukrašene čini ih vrijednim pobližeg upoznavanja i približavanja široj publici. Namjera je učiniti to kroz predavanje obogaćeno mnoštvom fotografija, rekonstrukcija, prikaza originalnih predmeta na modelima, a moguće i demonstracijom nekih od autentičnih tehnika tkanja.
Ulaz na događaj je besplatan.
Muzej Slavonije, najveći nacionalni muzej općeg tipa.