Glazbala, u prvom redu tambure, nastale u osječkoj radionici Josipa i Leopolda Rohrbachera oduvijek su cijenjene među tamburašima i pojam su visoke kvalitete. No, njihov rad i puni doprinos razvoju tamburaške glazbe Osijeka i Hrvatske ostao je gotovo nepoznat. Stoga izložbom Dajem Vam u ruku tamburu: Josip i Leopold Rohrbacher, osječki graditelji glazbala predstavljamo braću Josipa Rohrbachera (1881. – 1966.) i Leopolda Rohrbachera (1899. – 1990.) kao graditelje glazbala i inovatore, ali i kao tamburaške dirigente, organizatore glazbenog života i glazbene pedagoge.

Izložba i popratni katalog rezultat su istraživanja provedenih od 2023. do 2025. godine u baštinskim ustanovama i društvima Osijeka, Belišća, Slavonskog Broda, Zagreba, Niša i Korneuburga u Austriji. Na temelju arhivskih izvora i dokumentacije te onovremenih novina rekonstruirano je njihovo djelovanje kao graditelja glazbala, zatim njihov angažman u glazbenim društvima, napose Hrvatskom tamburaškom društvu „Zvonimir“, njihova uloga u osnivanju Hrvatskog tamburaškog saveza te skladateljski rad Josipa Rohrbachera.

Izložene tambure predstavljaju reprezentativan izbor onoga što su radili: od tambure iz rane faze, nastale pod utjecajem mađarskog graditelja Lajosa Range, preko banjoline, tambure tzv. novog sustava koju je patentirao Josip Rohrbacher, do tambura nastalih u zreloj fazi njihovog djelovanja. Posjetitelji mogu vidjeti instrumentarij tamburaških glazbala, od bisernice i bračeva do bugarije, tamburaških čela i berda. To su uglavnom glazbala na kojima se i danas svira. Uz tambure, izložene su gitare, također vrhunski radovi braće Rohrbacher. Posebno se ističu balalajka i gitara nastale u samostalnoj radionici Leopolda Rohrbachera, kao za sada jedina njegova sačuvana glazbala. Izložene su fotografije, dokumenti i novinski članci koji također svjedoče o njihovoj svestranosti i velikom ugledu i značaju za tamburašku umjetničku glazbu.

Izložena su glazbala iz vlasništva Muzeja Slavonije i nekoliko privatnih vlasnika, kojima zahvaljujemo na posudbi.

Izložba i katalog nastali su u suautorstvu Andreje Šimičić, voditeljice Zbirke glazbenih instrumenata Muzeja Slavonije, i Marija Zbiljskog, mag. mus. tamburaškog umijeća te pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Izložba “Ajmo kod brice” autorski je projekt kustosa #malogvelikogmuzeja Andreja Maleka i Nikoline Hečimović koja odgovara na mnogo pitanja vezanih uz brice, brijačnice, britve i još mnogo toga – znate li što predstavlja stupić s crvenim, bijelim i plavim prugama pred brijačnicama i frizerskim salonima? Jeste li znali da su u srednjem vijeku kirurške zahvate, puštanje krvi, vađenje zubi, amputacije izvodili upravo brijači? Znate li što su Handlebar brkovi? Sigurno vam je poznato da se jutarnja toaleta na početku izvodila pred stotinu svjedoka?! Znali ste i da su žene mogle doslovno izgubiti glavu tijekom postupka trajnog kovrčanja kose?

Posjetiteljima je prikazano značenje pojma i pojava brijača uopće, a istraživanjem je odgovoreno na mnogo zanimljivih pitanja – o značenju zagonetnih simbola koji se uz obrt vezuju, šilta i brijačkog stupa s karakterističnim prugama, otkriven je širok spektar aktivnosti kojima se brijač, odnosno, barberius et chirurgus, čak i barberius et medicus, u prošlosti bavio, uz uređivanje brada, brkova i kose. Izložba otkriva povijesti obrta virovitičkih brijača od kraja 19. do kraja 20. stoljeća.
Izgled same radnje, kao i njezinu funkcionalnost, dočarana je izlaganjem dijela interijera čuvene dugovječne virovitičke brijačnice Adamović koja se nalazila u palači Pejačević. Uz navedenog Stjepana Adamovića istaknuti su još neki, poput legendarnog Franje Sopijanca i nezaobilaznog Martina Domšića. Pozicije radnji brojnih virovitičkih brica također su naznačene na satelitskom snimku Virovitice.
Zavirite i u bricin „arsenal“, alat i pribor kojim se brico služio u svom radu, od nezaobilazne britve i mašinice za šišanje, preko različitih vrsta škara, četki i češljeva, posudica i dozatora, a dočaran je i sam postupak brijanja uz interaktivni pult. Zasjale su na izložbi i „dlake na meti“, brade, brkovi i kosa u različitim pojavnostima i varijantama koje su se razvijale tijekom povijesti i koje su posebno istaknute na „Zidu slavnih“, odnosno, izboru fotografija nositelja brkova i brada iz virovitičke prošlosti uz koje se može naučiti više o različitim i neobičnim tipovima brkova i brada od kojih mnoge danas doživljavaju povratak na velika vrata. Uz stvarne brade i brkove na izložbi se pojavljuju i fantastični bradobrcima i frizurama uz koje se posjetitelji mogu fotografirati.

Teme Higijena i Žensko uređivanje, usko vezane uz brijačku i frizersku djelatnost, također su obrađene i prikazane kao zasebne cjeline. Unutar teme o higijeni, prikazane su i određene mirisne note koje se mogu pomirisati, a unutar ženskog uređivanja zanimljive frizure i pomagala kojima se do tih frizura dolazilo – haube za sušenje kose i ondulatora, uređaja za trajno onduliranje, kovrčanje kose.

Autori se nadaju da će izložba potaknuti nastavnike i učenike ovoga smjera (frizere), kao i same obrtnike frizere, frizerke i barbere, na dolazak u razgledavanje, a vjeruju da će izložbu posjetiti i poneki bradobrkonja te se inspirirati egzotičnim bradobrkom ili nositeljem neobičnih brkova i brada. Zato, ajmo kod brice!