NAJNOVIJE VIJESTI

Pratite najnovije muzejske vijesti.

MUZEJ NA INSTAGRAMU. BUDI NAŠ AMBASADOR, OBJAVI FOTKE MUZEJA UZ #MUZEJSLAVONIJE

izložbe

U Muzeju Slavonije trenutno možete posjetiti stalni postav, ali i aktualne izložbe.
SEOBA NARODA I SREDNJI VIJEK
SEOBA NARODA I SREDNJI VIJEK
STALNI POSTAV
Ova mala zbirka seobe naroda i ranog srednjeg vijeka predstavlja karakteristične primjerke uporabnih i ukrasnih predmeta tipičnih za pojedina razdoblja epohe seobe naroda. U zbirci su zastupljeni nalazi gotovo svih kultura i naroda koji su od kraja 4. do početka 9. stoljeća boravili u prostoru međurječja Save, Drave i Dunava.
ANTIKA – LAPIDARIJ
ANTIKA – LAPIDARIJ
STALNI POSTAV
U Lapidariju Muzeja Slavonije izložena je zbirka kamenih spomenika, jedna od najbogatijih zbirki Antičkog pododjela Muzeja Slavonije. Zbirka obuhvaća razdoblje od polovine 1. do kraja 3. stoljeća.
PRAPOVIJEST
PRAPOVIJEST
STALNI POSTAV
Stalni postav prapovijesti u Muzeju Slavonije nalazi se u potkrovlju zgrade Gradske straže te u jednoj prostoriji prvog kata na ukupnoj površini oko 370 m² kronološkim slijedom prezentirane su sve važnije prapovijesne kulture i kulturne grupe od starijega kamenog doba pa do latenskog razdoblja.
BEKETINCI BENTEŽ
BEKETINCI BENTEŽ
AKTUALNA IZLOŽBA
Izložbom su predstavljeni rezultati zaštitnih arheoloških istraživanja nalazišta Beketinci –Bentež, provedeni tijekom realizacije projekta izgradnje međunarodne autoceste Budimpešta – Ploče. Na nalazištu Beketinci-Bentež istraženi su ostaci triju naselja: prapovijesnog naselja lasinjske kulture (datiranog oko 4000 g. prije Krista), rano srednjovjekovnog naselja (od 9. do 11. st.) i kasnosrednjovjekovnog naselja (od 14. do početka 16. st.).
Osijek u godini osnutka muzeja – 1877. na fotografijama osječkog fotografa Juliusa Exnera
Osijek u godini osnutka muzeja – 1877. na fotografijama osječkog fotografa Juliusa Exnera
AKTUALNA IZLOŽBA
Izložbom se javnosti i stručnjacima predstavlja dio iznimno vrijednog i vrlo bogatog fundusa Zbirke fotografija Muzeja Slavonije. Fotografije osim što daju uvid u izgled grada u godini u kojoj je osnovan današnji Muzej Slavonije predstavljaju i najstariju sustavno snimljenu seriju fotografija grada Osijeka, a time se svrstavaju, uz iznimku fotografije gornjogradskog trga iz 1862. godine, u najstarije fotografske prikaze grada Osijeka uopće.

PRATITE DOGAĐANJA U MUZEJU NA FACEBOOK STRANICI

Muzej Slavonije u Osijeku

je najstarija kulturna ustanova u gradu Osijeku, osnovana davne 1877. godine. Muzej je jedan od najstarijh te najveći muzej općeg tipa u Republici Hrvatskoj. Muzej broji oko 500 tisuća predmeta raspoređenih u preko 160 muzejskih zbirki od povijesnog, arheološkoga, etnološkog, tehničkog, prirodoslovnog i umjetničkog značaja. U sklopu Muzeja djeluje i najveća muzejska knjižnica u Hrvatskoj. Muzej Slavonije je smješten u staroj baroknoj jezgri grada Osijeka – Tvrđi, a Izložbeni prostori se nalaze u zgradi Glavne straže i zgradi Magistrata.

muzejski kutak

Utemeljujuća zbirka Prirodoslovnog odjela Muzeja Slavonije

Prvu veću prirodoslovnu zbirku Muzeju Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka 1898. godine, današnjem Muzeju Slavonije, darovao je Carski i kraljevski vojno – inženjerski knjigovođa pri vojnom inženjerstvu u Zadru Emerich Hild, učenik Kraljevske velike gimnazije u Osijeku. Hild je tijekom života prikupio vrijednu zbirku s preko dvjesto morskih prirodoslovnih primjeraka koje je obradio u bečkom Prirodoslovnom muzeju. Godine 1940. u Osijeku, na poticaj osječkog Oblasnog odbora Jadranske straže, osnovan je Pomorski muzej u koji je 1941. godine, na temelju odluke Gradskog poglavarstva, predana gotovo polovica Hildove zbirke u svrhu trajnog izlaganja. Djelovanje Pomorskog muzeja prekinuo je Drugi svjetski rat, a izdvojenom dijelu prirodoslovne zbirke izgubljen je trag.

Gajdaš iz Rokovaca – omiljena uspomena Julija Njikoša

Gajdaša je izradio za Julija Njikoša i poklonio mu ga Roka Božić iz Rokovaca; on i njegova obitelj bili su prijatelji s Njikošem, kojem je ova figura bila veoma draga uspomena. Danas je gajdaš dio donacije cjelokupne ostavštine Julija Njikoša iz 2011. godine Muzeju Slavonije zalaganjem supruge Vere Svobode i obiju kćeri. Tijelo, gajde i opanci oblikovani su od polimer gline. Sijeda kosa i veliki brkovi izrađeni su od kudjelje. Gajdaš je odjeven u narodnu nošnju: platnena košulja i gaće, prsluk i preko ramena prebačen kaputić rekla od sukna. Na nogama su obojci i opanci.

Ukrasni tanjur Posljednja večera

Izložena Posljednja večera prikazuje najavu izdaje. Isus je prikazan u središtu simetrične kompozicije, posebno naglašen aureolom. Apostoli su smješteni oko stola u živoj raspravi, nakon što je Isus najavio da će ga jedan od učenika izdati. Ivan, najdraži učenik, privio se Isusu uz prsa s pitanjem tko je taj. Jasno je s prednje strane stola istaknut izdajica Juda, s kesom dukata. Prizor je smješten ispred arhitekture, proširen prikazom hrane i posuđa. Scena je nastala prema grafičkom predlošku, kako je to bilo uobičajeno u doba renesanse i baroka.

Pečat austrijskog nadvojvode Ferdinanda Habsburškoga i pečat posljednjeg hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika II

U ovoj godini obilježavamo 490 godina od stupanja Hrvatskog kraljevsta pod habsburšku krunu. Dva su muzejska predmeta iz Muzeja Slavonije koja možemo dovesti u vezu s tom obljetnicom – veliki voštani pečat austrijskog nadvojvode Ferdinanda Habsburškoga (*1503.+1564.) i veliki voštani pečat posljednjeg hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika II. Jagelovića. Oba pečata su dijelovi nestalih diploma i dar Ivana pl. Bojničića, poznatog hrvatskog heraldičara i povjesničara Muzeju slobodnog i kraljevskog grada Osijeka iz 1894. godine.