NAJNOVIJE VIJESTI

Pratite najnovije muzejske vijesti.

MUZEJ NA INSTAGRAMU. BUDI NAŠ AMBASADOR, OBJAVI FOTKE MUZEJA UZ #MUZEJSLAVONIJE

izložbe

U Muzeju Slavonije trenutno možete posjetiti stalni postav, ali i aktualne izložbe.
SEOBA NARODA I SREDNJI VIJEK
SEOBA NARODA I SREDNJI VIJEK
STALNI POSTAV
Ova mala zbirka seobe naroda i ranog srednjeg vijeka predstavlja karakteristične primjerke uporabnih i ukrasnih predmeta tipičnih za pojedina razdoblja epohe seobe naroda. U zbirci su zastupljeni nalazi gotovo svih kultura i naroda koji su od kraja 4. do početka 9. stoljeća boravili u prostoru međurječja Save, Drave i Dunava.
ANTIKA – LAPIDARIJ
ANTIKA – LAPIDARIJ
STALNI POSTAV
U Lapidariju Muzeja Slavonije izložena je zbirka kamenih spomenika, jedna od najbogatijih zbirki Antičkog pododjela Muzeja Slavonije. Zbirka obuhvaća razdoblje od polovine 1. do kraja 3. stoljeća.
PRAPOVIJEST
PRAPOVIJEST
STALNI POSTAV
Stalni postav prapovijesti u Muzeju Slavonije nalazi se u potkrovlju zgrade Gradske straže te u jednoj prostoriji prvog kata na ukupnoj površini oko 370 m² kronološkim slijedom prezentirane su sve važnije prapovijesne kulture i kulturne grupe od starijega kamenog doba pa do latenskog razdoblja.
OSJEČKO
OSJEČKO
AKTUALNA IZLOŽBA
Izložbom „Osječko“ izlažemo izbor predmeta iz svojih zbirki koji su nastali na povijesnom području grada Osijeka – od prapovijesti do suvremenog doba ili se na bilo koji način vežu uz Osijek. Izložbom se želi pokazati bogatstvo materijalne i nematerijalne baštine Osijeka kroz predmete umjetničkog obrta, industrije, arheologije, likovne umjetnosti, izdavaštva i raznih drugih vidova svakodnevnog života. Izložbom bi trebala evocirati sjećanja na ono što je bilo osječko ili pak potaknuti na razmišljanje o onome što bi mogli nazvati brand Osijeka.
BEKETINCI BENTEŽ
BEKETINCI BENTEŽ
AKTUALNA IZLOŽBA
Izložbom su predstavljeni rezultati zaštitnih arheoloških istraživanja nalazišta Beketinci –Bentež, provedeni tijekom realizacije projekta izgradnje međunarodne autoceste Budimpešta – Ploče. Na nalazištu Beketinci-Bentež istraženi su ostaci triju naselja: prapovijesnog naselja lasinjske kulture (datiranog oko 4000 g. prije Krista), rano srednjovjekovnog naselja (od 9. do 11. st.) i kasnosrednjovjekovnog naselja (od 14. do početka 16. st.).
BAŠTINA BARANJE U MUZEJU SLAVONIJE
BAŠTINA BARANJE U MUZEJU SLAVONIJE
AKTUALNA IZLOŽBA
Tekuća arheološka istraživanja dugogodišnji su projekt Arheološkom muzeja u Zagrebu, a radi se o putujućoj izložbi plakata koji prikazuju najnovija istraživanja diljem Republike Hrvatske. Izložba se stalno mijenja i nadopunjava novim saznanjima i istraživanjima, a ovom prigodom obuhvatit će lokalitete istraživane na trasi buduće autoceste Osijek-Beli Manastir i značajnije istraživane lokalitete u ostatku Baranje. Ovom izložbom želimo dodatno naglasiti važnost i potencijal Baranje kao izuzetno zanimljive i bogate arheološke regije.
28. DOMOBRANSKA OSJEČKA PJEŠAČKA PUKOVNIJA – FOTOGRAFIJE IZ PRVOG SVJETSKOG RATA IZ FUNDUSA DRŽAVNOG ARHIVA U OSIJEKU
28. DOMOBRANSKA OSJEČKA PJEŠAČKA PUKOVNIJA – FOTOGRAFIJE IZ PRVOG SVJETSKOG RATA IZ FUNDUSA DRŽAVNOG ARHIVA U OSIJEKU
AKTUALNA IZLOŽBA
Državni arhiv u Osijeku se pridružio plejadi drugih javnih i privatnih osoba i organizacija koje su 2014. krenule obilježavati stogodišnjicu početka Prvog svjetskog rata, a potom je kroz više svojih programa nastavio podsjećati i suvremenoj javnosti prezentirati očuvane tragove toga razdoblja i njihove interpretacije iz današnje perspektive.
Osijek u godini osnutka muzeja – 1877. na fotografijama osječkog fotografa Juliusa Exnera
Osijek u godini osnutka muzeja – 1877. na fotografijama osječkog fotografa Juliusa Exnera
AKTUALNA IZLOŽBA
Izložbom se javnosti i stručnjacima predstavlja dio iznimno vrijednog i vrlo bogatog fundusa Zbirke fotografija Muzeja Slavonije. Fotografije osim što daju uvid u izgled grada u godini u kojoj je osnovan današnji Muzej Slavonije predstavljaju i najstariju sustavno snimljenu seriju fotografija grada Osijeka, a time se svrstavaju, uz iznimku fotografije gornjogradskog trga iz 1862. godine, u najstarije fotografske prikaze grada Osijeka uopće.

PRATITE DOGAĐANJA U MUZEJU NA FACEBOOK STRANICI

Muzej Slavonije u Osijeku

je najstarija kulturna ustanova u gradu Osijeku, osnovana davne 1877. godine. Muzej je jedan od najstarijh te najveći muzej općeg tipa u Republici Hrvatskoj. Muzej broji oko 500 tisuća predmeta raspoređenih u preko 160 muzejskih zbirki od povijesnog, arheološkoga, etnološkog, tehničkog, prirodoslovnog i umjetničkog značaja. U sklopu Muzeja djeluje i najveća muzejska knjižnica u Hrvatskoj. Muzej Slavonije je smješten u staroj baroknoj jezgri grada Osijeka – Tvrđi, a Izložbeni prostori se nalaze u zgradi Glavne straže i zgradi Magistrata.

muzejski kutak

Gajdaš iz Rokovaca – omiljena uspomena Julija Njikoša

Gajdaša je izradio za Julija Njikoša i poklonio mu ga Roka Božić iz Rokovaca; on i njegova obitelj bili su prijatelji s Njikošem, kojem je ova figura bila veoma draga uspomena. Danas je gajdaš dio donacije cjelokupne ostavštine Julija Njikoša iz 2011. godine Muzeju Slavonije zalaganjem supruge Vere Svobode i obiju kćeri. Tijelo, gajde i opanci oblikovani su od polimer gline. Sijeda kosa i veliki brkovi izrađeni su od kudjelje. Gajdaš je odjeven u narodnu nošnju: platnena košulja i gaće, prsluk i preko ramena prebačen kaputić rekla od sukna. Na nogama su obojci i opanci.

Ukrasni tanjur Posljednja večera

Izložena Posljednja večera prikazuje najavu izdaje. Isus je prikazan u središtu simetrične kompozicije, posebno naglašen aureolom. Apostoli su smješteni oko stola u živoj raspravi, nakon što je Isus najavio da će ga jedan od učenika izdati. Ivan, najdraži učenik, privio se Isusu uz prsa s pitanjem tko je taj. Jasno je s prednje strane stola istaknut izdajica Juda, s kesom dukata. Prizor je smješten ispred arhitekture, proširen prikazom hrane i posuđa. Scena je nastala prema grafičkom predlošku, kako je to bilo uobičajeno u doba renesanse i baroka.

Pečat austrijskog nadvojvode Ferdinanda Habsburškoga i pečat posljednjeg hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika II

U ovoj godini obilježavamo 490 godina od stupanja Hrvatskog kraljevsta pod habsburšku krunu. Dva su muzejska predmeta iz Muzeja Slavonije koja možemo dovesti u vezu s tom obljetnicom – veliki voštani pečat austrijskog nadvojvode Ferdinanda Habsburškoga (*1503.+1564.) i veliki voštani pečat posljednjeg hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika II. Jagelovića. Oba pečata su dijelovi nestalih diploma i dar Ivana pl. Bojničića, poznatog hrvatskog heraldičara i povjesničara Muzeju slobodnog i kraljevskog grada Osijeka iz 1894. godine.

Poprsje Austrougarskog cara i kralja Franje Josipa I.

Poprsje Austrougarskog cara i kralja Franje Josipa I. izloženo je, kao predmet mjeseca u Muzeju Slavonije, povodom stote godišnjice Careve smrti. Austrijski car i mađarski kralj Franjo Josip I. rođen je 18. kolovoza 1830. u carskom dvorcu Schönbrunn u kojem je i umro 21. studenoga 1916. godine. Autor brončanog patiniranog carevog poprsja je slovačko-mađarski kipar József Damkó školovan na Školi primijenjenih umjetnosti u Budapestu, Stróblovoj majstorskoj radionici, a zatim na pariškoj Akademiji Julien, te u Rimu. Sadreno poprsje po kojem je izliven veći broj primjeraka ove biste čuva se u Muzeju Bojnice u Slovačkoj.