U REDU ZA PLES

Osijek tijekom druge polovice 19. stoljeća, kao manje urbano središte na periferiji Habsburške (Austro-Ugarske) Monarhije, doživljava zapaženi gospodarski i industrijski procvat. Počeci industrijalizacije potpomognuti su domaćim i stranim kapitalom kojim se afirmira poduzetništvo. Tradicionalno dobro razvijeno obrtništvo i trgovina dobivaju novi zamah uspostavljanjem boljih prometnih veza s ostatkom Monarhije. Gospodarski uzlet utječe na izgled grada koji u duhu historicizma, a potom i secesije, ostvaruje prepoznatljive prostorne konture i formu (pogotovo Gornji grad). Unutar urbane sredine funkcionira složena etnička i vjerska struktura stanovništva koja predstavlja jedno od najizrazitijih obilježja Osijeka u promatranom vremenu. Također, karakteristika je grada i suživot različitih slojeva društva – od najnižih do najviših (s obzirom na to da je razlika svakako postojala bez obzira na ukinuće feudalnih
odnosa). Društvenu strukturu oblikovala je i isprepletenost različitih funkcija vlasti unutar grada – od upravne gradske, vojne, vjerske do
civilne. Slika gradskog društva služi kao pozornica za kulturna i društvena zbivanja.

U proučavanju kulturne povijesti grada jedna je od manje uočljivih točaka organiziranje plesnih svečanosti. U tom dijelu Osijek nudi izraženu živost u ritmu zapaženih društvenih i kulturnih događanja, iako je promatran kao omanje monarhijsko urbano središte.

Otvori VR izožbu: U REDU ZA PLES

Skip to content