OSJEČKA SLOBODNOZIDARSKA BAŠTINA

IZBOR GRAĐE MUZEJA SLAVONIJE I DRŽAVNOG ARHIVA U OSIJEKU

Ostavština osječke slobodnozidarske lože Budnost bila je predstavljena javnosti na istoimenoj izložbi održanoj 2003. godine u Muzeju Slavonije te 2004. godine u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu. Ova, pazinska, izložba nastala suradnjom Muzeja Slavonije i Državnog arhiva u Osijeku javnosti predstavlja i dio do sada nepoznate i neizlagane građe vezane uz ovu uvijek intrigantnu temu. Poticaj za ostvarenje izložbe u Državnom arhivu u Pazinu jest objavljivanje knjige o povijesti riječkog slobodnog zidarstva koja je nastala na temelju istraživanja građe sačuvane u pazinskom Arhivu.
Početci slobodnog zidarstva u Osijeku sežu u 1773. godinu kada je u osječkoj baroknoj Tvrđi osnovana loža Zur Wachsamkeit, koja je do 1780. godine radila na latinskom, a zatim do 1783. na njemačkom jeziku.
Do ponovnog osnutka zasebne osječke lože, nakon 18. stoljeća, osječki su se slobodni zidari u sastavu zagrebačke lože K ljubavi bližnjega sastajali na različitim lokacijama u gradu te u iznajmljenim prostorijama osječkog hotela Central u Gornjem gradu gdje su u dvjema prostorijama drugog kata uredili Hram. Ovim su se prostorijama koristili od veljače 1911. do kraja listopada 1912., a ondje je 15. ožujka 1912. potpisana svečana povelja kamena temeljca budućeg hrama osječke slobodnozidarske lože Budnost – kino Urania. Projektant sklopa zgrade kina Urania i lože bio je osječki arhitekt, i slobodni zidar, Viktor Axmann. Kopanje zemlje za temelje zgrade započelo je 1. ožujka 1912., kamen temeljac postavljen je 15. ožujka, a prva kino predstava održana je 19. rujna 1912. Nepuna dva mjeseca nakon otvorenja osječke Uranije arhitekt Axmann izložio je nacrte ove zgrade na Prvoj internacionalnoj kino-izložbi u Beču, gdje je nagrađen medaljom i diplomom. Zgrada kina Urania pripada najznačajnijim secesijskim ostvarenjima u Hrvatskoj.
Kruna slobodnozidarske simbolike kina Urania sadržana je u secesijski stiliziranom reljefnom prikazu sfinge smještene u vrhu pročelja. To fantastično biće predstavlja čuvaricu hrama i simbol je tajnovitosti i budnosti, a u osječkom slučaju simbolično čuva slobodnozidarsku tajnovitost rituala i Hram, a kao alegorija budnosti ističe ime osječke lože Budnost. Nedvosmislena slobodnozidarska simbolika istaknuta je i u metalnim svjetiljkama smještenim u kutu krova lože i plakatnom zidu kina. U svjetiljkama su visjela tri velika slobodnozidarska svjetla: kutnik, trokut (Biblija) i šestar.
Sjedište lože u kinu Urania nalazilo se od studenoga 1912. do kraja lipnja 1924., kada je kupovinom prizemne kuće na Trenkovom trgu uređen novi slobodnozidarski Hram. Preuređene su prostorije korištene za ritual od 1925. do 1928. godine kada arhitekt Aksmanović izvodi radikalnu adaptaciju zgrade kojoj prigrađuje novi Hram. Osječki su slobodni zidari ovim prostorijama koristili do početka Drugog svjetskog rata kada su se sami raspustili i podijelili cjelokupnu imovinu.
Osim tih dviju zgrada, koje su ujedno služile i kao hramovi lože Budnost, osječki su slobodni zidari u skladu sa svojim poslanjem u Osijeku podigli i niz značajnih općekorisnih zgrada: Sokolski dom, Šegrtski dom, Đački dom i Dječji dom.
Osim lože Budnost, u Osijeku je od 1934. godine djelovala i židovska loža Menora, a osnivači su joj bili dvadesetšestorica uglednih Židova iz Osijeka i drugih slavonskih mjesta.
U Muzeju Slavonije i Državnom arhivu u Osijeku sačuvana je mnogobrojna građa vezana uz djelovanje osječke slobodnozidarske lože Budnost. Nakon samoraspuštanja lože, početkom Drugog svjetskog rata, osječki su slobodni zidari razdijelili svu svoju imovinu različitim osječkim ustanovama, a knjižnicu i regalije te inventar hrama predali osječkom Gradskom muzeju, danas Muzej Slavonije. Sačuvani popisi predmeta osječke slobodnozidarske lože Budnost dragocjeni su dokumenti koji nam pružaju uvid u vrstu i količinu predmeta korištenih za različite potrebe lože. Popis na 11 stranica obuhvaća knjige, časopise, novine, regalije, slike, fotografije, pokućstvo i razne druge predmete koji su prevezeni iz lože, Trenkov trg 3, u Gradsku knjižnicu i Gradski muzej. Dio inventara lože u Muzej je dospio i kasnije.
Dana 5. kolovoza 1994. slobodnozidarski su predmeti preneseni iz depoa Odjela umjetničkog obrta u Povijesni odjel, pri čemu je osnovana Zbirka slobodnozidarskih predmeta koja broji preko 400 muzealija.

Grgur Marko Ivanković