„Programske sheme Radio Osijeka, vrijeme emitiranja i radijski izričaj mijenjali su se kroz povijest u skladu s duhom vremena, događajima oko nas, očekivanjima i željama slušatelja, ali neke su stvari uvijek ostale iste: brza i točna informacija koju brže od svih medija prenosimo slušateljima, promišljanje o aktualnim događanjima u politici, gospodarstvu, zdravstvu, školstvu, kulturi i drugim područjima života kroz tematske emisije, praćenje dnevnih događaja i zanimljivosti kroz mozaične programe, posebni sportski, zabavni i, naravno, prigodni sadržaji. Glazba čini najveći dio programa pa upravo ona, u različitim oblicima, od izravnih prijenosa koncerata, nastupa umjetnika u našem studiju do emitiranja s različitih nosača zvuka, uvijek, u svim shemama, ima posebno mjesto. Na početku, četrdesetih godina prošlog stoljeća, u ratna i poratna vremena, emitiramo u tri dnevna bloka, donosimo informacije kroz kratke vijesti ili osvrte i predavanja. Kada je o glazbi riječ, ona se izvodi u našem studiju u koji dolaze svi tada slušaniji glazbenici, od klasičnih do tamburaša ili s, tada rijetkih, gramofonskih ploča. Radijske pedesete i šezdesete godine 20. st. vrijeme su kada se sati emitiranja vlastitog programa mijenjaju u skladu s našim mogućnostima i naputcima iz Zagreba, ali Radio Osijek već gradi svoj prepoznatljiv izričaj, a naš Veliki studio postaje stjecište svih značajnijih umjetnika. Gramofonske ploče zamjenjuju radijske vrpce, a šezdesetih smo dobili i prve snimače – nagre. To nam omogućuje da u program uvrstimo informativne emisije s prilozima s terena pa tako nastaje Osječka kronika i Dnevnik koji smo, u različitim oblicima, sačuvali do danas. Sedamdesete i osamdesete godine 20. st. su, reći će stariji „zlatne godine Radio Osijeka“. Iako nam je vlastiti program bio možda najkraći u povijesti, tada nastaju naše uspješnice, emisije Nedjeljom u 10, Trinaestica i Sve u 16. Krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina 20. st. vrijeme u kojem emitiramo vlastiti program sa 7 sati dnevno povećava se na 12, a kada je počeo rat u eteru smo, s najnovijim informacijama, 24 sata dnevno. U poratnom razdoblju program traje od 6 do 24 sata, a uglavnom se ustaljuje shema iz koje je proizašla i ova današnja: počinjemo Jutarnjim programom u 6 sati, slijedi mozaična emisija u prijepodnevnim i ranim poslijepodnevnim satima; vijesti su od 2008. godine na rasporedu svaki puni sat, naš Dnevnik u 15 sati. Poslijepodnevni je program otvoren za tematske emisije, govorne ili glazbene, a nakon Emisije na mađarskom jeziku vrijeme je za lakše sadržaje večernjih programa. Čuvamo kultnu Deseticu, od 2002. godine Ritam Šokadije, a uz emisije vezane za zadanu programsku shemu, uvijek program prilagođavamo događajima koje izravno prenosimo ili pratimo.“ Amoreta Hofšauer Bajto

Izložba „MUO u Slavoniji – Slavonija u MUO“  predstavlja odabir predmeta iz čak četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt.

Riječ je o izložbi koja će u Muzeju Slavonije Osijek biti otvorena godinu dana i koja će po prvi put u Hrvatskoj, u ovom opsegu, predstavljati najznačajniji umjetnički muzej Hrvatske u drugom gradu. Izložit će se najreprezentativniji predmeti iz zbirki slikarstva, tiskarstva i knjigoveštva, grafičkog dizajna, starije i novije fotografije, grafike, glazbenih instrumenata, kiparstva, bjelokosti, satova, tekstila, metala, stakla, keramike i namještaja.

Izložba „MUO u Slavoniji – Slavonija u MUO“ kruna je višedesetljetne bliske suradnje između Muzeja Slavonije i Muzeja za umjetnost i obrt iz Zagreba. Ovaj veliki izložbeni projekt je zamišljen kao predstavljanje bogatih zbirki MUO-a. Zahvaljujući iznimnom fundusu Muzeja s širokim rasponom umjetnina tematski ga je bilo moguće, u većini slučajeva, povezati s područjem Slavonije pa će tako stanovnici Osijeka, domaći i strani turisti, narednih godinu dana moći uživati u bogatstvu predstavljenih raznovrsnih i jedinstvenih umjetnina.

Među brojnim vrijednim predmetima izložena su i neka remek-djela iz Zbirke slikarstva poput primjerice slika „Après“ i „Portret strica Laca“ Miroslava Kraljevića,  znamenitog „Fausta“ Izidora Kršnjavog iz 1877. godine, skice Bele Čikoša Sesije za izradu zastora osječkog HNK iz 1914. godine, zatim najreprezentativnijih figuralnih satova iz 18. i 19. stoljeća kao primjerice rijetkog sata vrhunske izvedbe s ugrađenim glazbenim mehanizmom „Sat Junona s Paunom“, te fragmenata Komersteinerove cjeline oltara sv. Ladislava kralja iz stare zagrebačke katedrale. Iz Zbirke glazbenih instrumenata u Osijeku će biti izložena vrijedna violina poznatog bečkog graditelja violina Mathiasa Thiera iz 1787. za koju se vjeruje da je pripadala mladom violinskom virtuozu i kompozitoru Franji Krežmi rođenom u Osijeku 1862.

Iz Zbirke tekstila i modnog pribora posebno su za Osijek zanimljivi odjeća i modni pribor iz obiteljskog modnog ormara Matilde Hengl, supruge znamenitog osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla, koja je bila potomak ugledne osječke obitelji industrijalaca, vlasnika osječke tvornice kože. Izbor iz Zbirke metala bit će predstavljen odabirom profanih predmeta dnevne upotrebe od 17. do 19. stoljeća poput primjerice baroknih svijećnjaka, soljenki, pribora za jelo, vrčeva, svijećnjaka i drugog. Ne manje značajni izlošci za Slavoniju dolaze  iz Zbirke stakla MUO. Riječ je o proizvodima dviju slavonskih manufaktura stakla iz 19. stoljeća: iz Staklane u Ivanovom Polju kod Daruvara i staklane Zvečevo. Također, iz Zbirke keramike bit će izloženi neki od najljepših porculanskih dekorativnih i uporabnih predmeta nastalih u Manufakturi porculana u Beču i u Manufakturi porculana Meissen poput servisa za jelo ili pak primjerice porculanske figure carice Elizabete, poznatije kao Sisi. Od ukupno dvadeset eksponata u ovoj dionici izložbe, pet ih potječe iz zbirke Osječanina Jakoba Franka, poznatog nakladnika, novinara i kolekcionara. Dionica namještaja bit će predstavljena kao povijest namještaja u stilsko-kronološkom slijedu od renesanse do suvremenog dizajna na primjeru stolica. Zbirka grafičkog dizajna prezentira jedan od najstarijih sportskih plakata „Tilden“, rad iznimno produktivnog studija Atelier Tri koji se u međuratnom razdoblju profesionalno bavio područjem ekonomske propagande. Iz Zbirke fotografije publika može vidjeti najpoznatije reportažne fotografske radove Toše Dabca, Đure Janekovića, Pava Urbana i drugih. Izložbu obogaćuju i izložene rijetke rukopisne knjige iz Zbirke tiskarstva i knjigoveštva koje prema svojemu naslovu pripadaju kapucinima u Osijeku, svezak Mathie Antuna Relkovicha Satir, Illiti Divji Csovik iz 18. stoljeća iz osječke tiskare Martina Divalda te brojni drugi predmeti. Zbirka grafike na izložbi je zastupljena vrijednim i rijetkim kartografskim djelima s prikazom slavonskog prostora u razdoblju od 17. do kraja 19. stoljeća, među kojima se posebno ističe djelo radionice poznatog njemačkog kartografa Johanna Baptista Homanna (1663. – 1724.) Tabula geographica exhibens Regnum Sclavoniae cum Syrmii Ducatu (…) iz 1745. s prikazom Kraljevine Slavonije i Srijemskog vojvodstva.

U nemogućnosti održavanja izložbi u matičnoj zgradi Muzeja za umjetnost i obrt, koja je zatvorena za javnost radi obnove, namjera je gostujućim izložbama održati i proširiti svijest o njegovom značaju, te omogućiti upoznavanje ostalih dijelova Hrvatske s ogromnim kulturno-umjetničkim  bogatstvom zbirki MUO. Osječka izložba središnji je program tog projekta koji će se i u budućnosti u različitim varijantama odvijati i u drugim muzejskim institucijama u državi, ali i u široj regiji.

Autor koncepta izložbe je Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt. Kustosice izložbe su dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay, a autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić.

Izložba je nastala u bliskoj suradnji s timom Muzeja Slavonije na čelu s ravnateljem Denisom Detlingom te njegovim suradnicima, Grgurom Markom Ivankovićem, Andrejom Šimičić, Jesenkom Ricl i ostalima.

Autor postava izložbe poznati je osječki dizajner Vladimir Madunić.

Izložba se može pogledati od utorka do subote, u vremenu od 10:00 do 18:00 sati.