Muzej Slavonije ugostio je izložbu stilskih haljina od papira svestrane umjetnice Darije Prša, pod nazivom Krhka elegancija. Autorica se služi neobičnom tehnikom umjetničkog oblikovanja u papiru, tzv. paper art kako bi na ručno izvedenim konstrukcijama stvorila jedinstvene ženske haljine, odnosno cjelovite balske toalete. Haljine od papira spajaju umjetnost, modu i povijest jer se Darija Prša poigrava u interpretaciji stilova od renesanse do historicizma, odnosno viktorijanskog doba. Inspiraciju za haljine pronalazi u prikazima europskih vladarica i plemkinja kako bi naglasila snažnu žensku osobnost i prisutnost u povijesti, a istovremeno i krhkost.

Posebnost ove izložbe očituje se u njezinoj interpolaciji unutar već postojećeg izložbenog postava izložbe Funkcija, estetika, strast. Izbor iz Zbirke namještaja Muzeja Slavonije, čime se stvara intrigantan dijalog između dvaju umjetničkih izraza – mode i interijera. S jedne strane čvrsti i konzistentan materijal drveta, prošaran linijama svog rasta, a s druge strane lomljivi i podatan papir podložan mijenama u svakom dodiru. Povezuje ih beskrajna primjena različitih ukrasa i dodataka kako bi bili oku ugodni čovjeku. Koliko je prostorno i izvedbeno moguće, ostvarila se poveznica između oblikovanja namještaja i načina odijevanja u svakom pojedinom stilskom razdoblju do kraja 19. stoljeća.

Iz autorskog teksta Jakova Lučenčića o procesu oblikovanja stilskih haljina od papira: „Tijekom procesa kreiranja povijesnih haljina od papira primarno sam usredotočena i usmjerena prema vjernosti povijesnih detalja jer sam proces njihovog dizajniranja zahtijeva veliko strpljenje, vještinu i razumijevanje povijesnih estetika prilikom korištenja različitih tehnika oblikovanja i dekoriranja kako bih postigla autentični izgled haljine. Proces oblikovanja i dekoriranja papira je veoma zahtjevan zbog njegove jedinstvene strukture koja nalaže pažljivo rukovanje kako bi se postigla željena forma i tekstura.“

Izložba “Tekući prostori” prikazuje razvoj kartografije dunavskog područja od 1650. do 1800. godine. Glavna tema izložbe privlači pažnju jer se radi o području od velikog geografskog i povijesnog značaja za Hrvatsku. Djela kartografa su donijela sliku nepoznatih krajolika i stvorila nove regije. Dunav je bio povezujući element koji je osvojena područja u ratovima s Osmanlijama u 18. stoljeću pretvorio u jedinstveni europski prostor: od izvora rijeke kod Donaueschingena do ušća u Crno more.

Temelj prezentacije čini opsežna zbirka karata i planova koju su badenski markgrofovi izradili u vojne svrhe. U to vrijeme, uz političke, događaju se i epohalne promjene u kartografiji potaknute razvojem znanosti. Planovi se počinju izrađivati u mjerilu, na geodetskoj tj. matematičkoj osnovi, čega su rezultat objektivni, a ne umjetnički prikazi naselja. S obzirom na slabu razvijenost vojne kartografije i vojno-inženjerske struke u habsburškoj vojsci tijekom Velikog bečkog rata (1683.-1699.) ne čudi kako su autori prvih planova naših gradova francuski inženjeri u službi Monarhije. Jedan od priređivača izložbe – Generallandesarchiv Karlsruhe, institucija je u kojoj se čuvaju ti najstariji moderni planovi gradova Osijeka,Vukovara i Iloka nastali odmah po oslobođenju od osmanske vlasti. Ovaj veliki kulturni i tehnički napredak za cijelu Monarhiju jedan je od glavnih podsadržaja ilustriranih na izložbi.

Vremenski okvir ove izložbe je također vrlo važan. Radi se o prijelomnom razdoblju u povijesti Slavonije i Srijema u kojem dolazi do oslobođenja od osmanske vlasti, refeudalizacije, izgradnje tvrđava i gradova, nove mreže naselja i promjena u agrarnom pejzažu do te mjere da je ondašnja slika prostora u konturama sačuvana i prepoznatljiva do danas.

Izložba desetine karata – bile one tiskane ili ručno rađene, napravljene mjerenjem i vjerodostojne ili samo na temelju informacija s nepoznatog terena – pokazuje svu raskoš tzv. barokne kartografije, te donosi neke raritetne i nikad prije izlaganih karte.

Izložba je zajednički projekt Državnog arhiva Baden-Württemberga i Instituta za podunavsku švapsku povijest i regionalnu znanost u Tübingenu. Uz eksponate iz zbirki projektnih partnera, izložbu obogaćuju i eksponati privatnih donatora. Nakon otvaranja u Karlsruheu, međunarodna je putujuća izložba posjetila brojne gradove dunavskog područja u Austriji, Mađarskoj, Rumunjskoj, a sada je i u Hrvatskoj.

Izložba poziva na putovanje u često „nepoznatu“ Europu te postavlja pitanje što danas smatramo Europom i s kojim slikama povezujemo pojedine regije u ovom „zajedničkom domu“.