Nedavno je na inicijativu Muzeja Slavonije umijeće izrade baranjskih šokačkih vezova upisano kao nematerijalno dobro u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Etnografski odjel Muzeja Slavonije čuva, obrađuje i objavljuje od svog osnutka 1951. godine marom prve etnologinje Zdenke Lechner raznoliko baranjsko šokačko ruho. Obzirom na postojanje malobrojnih, ali izuzetno važnih nositelja umijeća izrade ovih specifičnih tehnika veza na terenu, pa čak i u Osnovnoj školi Draž djeluju od 1968. godine Male vezilje kao izvannastavna aktivnost, 2010. godine je izrađena prijavnica za ovo umijeće, kako bi se potpomogla njegova zaštita i očuvanje.

Vezovi, ornamentika i koloriti

Pod nazivom baranjski šokački vezovi podrazumijevaju se različite tehnike veza kojima se ukrašavaju osnovni platneni odjevni predmeti baranjske nošnje – prvenstveno platnena košulja rubina, a iste tehnike primjenjivane su i na drugim uporabnim i odjevnim tekstilnim predmetima šokačkog stanovništva Baranje.

Vezeni ukras u Baranji, kao i u najvećem dijelu Slavonije i Srijema ima u starijem sloju slične značajke panonskog ruha. Šokačka Baranja prepoznatljiva je u starijem sloju ruha po ornamentici stiliziranih životinjskih, biljnih i geometrijskih likova (tice, patke, pitlovi, pilići, tulipani, grane, deteljine, zvizde, frčki i dr.) i kombinaciji točno određenog kolorita naizmjenično crvene, plave i crne boje. Za starije osobe ili u svrhu neke od faza korote nosilo se podmrko, što znači da je boja veza bila crna i plava.

Tehnike

Vez se izvodi u starinskom načinu ukrašavanja najčešće brojem, te zahtjevnim tehnikama bijelog veza na sitnom rasteru lanenog, kasnije i pamučnog tkanja.

1. Vezovi brojem izrađuju se brojanjem niti na tkanini kao plosni vez, napuštana pružanka ili utkanica (opako šito – vezeno s naličja) prvotno pamučnom niti, u novijim varijantama ponekad i svilenom niti.

2.Bijeli vez, tj. vez bijelom niti, je ukrašavanje ruha starinskim tehnikama priplet, rasplet i izrezanac.

a. Priplet je vrlo zahtjevna tehnika kojom se ukrasno spajaju komadi platna ikoja predstavlja početni stadij samostalne čipke, te najsporiji i najvrijedniji ručni rad na prostoru Baranje, ali i Slavonije i Srijema.

To je tehnika izrade običnom iglom i koncem, koja je od spajanja dva komada platna prerasla u složeni rad.

b. Rasplet je druga starinska tehnika bijelog veza koja se u šokačkoj Baranji zove proter ili prošov.

Izrađuje se izvlačenjem i izrezivanjem niti u platnu(ili samo osnove ili samo potke), te zatim obamitanjem preostalih niti nakon izvlačenja iglom i koncem.

c. Izrezanac je treća tehnika bijelog veza, prosic, koji se izrađuje izvlačenjem i izrezivanjem niti i osnove i potke, a niti koje ostaju zatim se opleću i omataju i često se zatim po dobivenoj mrežici vezu različiti motivi– taj dio ove tehnike zove se popletano. Ovaj je vez osobito izražen na rukavima.

3.U novijoj primjeni ukrašavanja vezom dolazi plosni vez po pismu, te apliciranje tvorničkom pozamenterijom –svilenim vrpcama mašlijama i šljokicama jaspricama, po čemu se tako ukrašene rubine nazivaju mašlijare i jasprenke, zatim staklenim perlicama i srmom; bijeli vez priplet je u novijoj izradi zamijenila kupovna čipka uplet. Apliciranje je ponekad samo dopunjeno vezom ili ga gotovo sasvim potiskuje kao novija tehnika.

Tekst pripremila Vlasta Šabić, voditeljica Etnografskog odjela Muzeja Slavonije.