S druge strane ogledala
Izložba S druge strane ogledala posvećena je 130-oj obljetnici Muzeja Slavonije. Muzeji su ogledala prošlosti Grada i njegovih stanovnika, a izložba Muzeja Slavonije je pokazala samo dijelić onoga što stoji s onu stranu ogledala Muzeja i podastrla priču o darovanim predmetima i zbirkama, temelju fonda Muzeja, ogledalu brige za prošlost, te restauraciji kao muzejskoj nužnosti, načinu očuvanja prošlosti za budućnost.
Lapidarij
.jpg)
U Lapidariju Muzeja Slavonije izložena je zbirka kamenih spomenika, jedna od najbogatijih zbirki Antičkog pododjela Muzeja Slavonije.
Hrvatska na povijesnim panoramskim fotografijama
"Hrvatska na povijesnim panoramskim fotografijama" je gostujuća izložba Muzeja grada Zagreba čiji koncept potpisuju Slavko Šterk i Miljenko Smokvina, a oblikovanje Željko Kovačić.Na izložbi će biti predstavljeni uvećani presnimci i originali razglednica i fotografija Zagreba, Opatije, Dubrovnika, Rijeke, Zadra, Raba, Šibenika, Poreča, Pule, Hvara, Karlovca, Otočca, Varaždina, Koprivnice, Đakova, Osijeka i drugih, snimljenih u razdoblju od 1860. do 1930. godine.
Danas pod 'panoramom' najčešće pomislimo na prizor nekog atraktivnog krajolika, neke impresivne gradske vedute, kada nam se pred očima otvori pogled na prostor od kojeg zastaje dah, pa istog trenutka pomislimo da taj prizor treba zabilježiti fotoaparatom. Fotografski snimak koji obuhvaća široki pogled na krajolik ili unutrašnjost nekog prostora i sl. zovemo 'panoramska fotografija'. To su mahom fotografije koje obuhvaćaju pogled s većim vidnim kutem nego što ga ima 'normalni' objektiv, a on se kreće od 40 do 50 stupnjeva.
Panoramske fotografije obično su uske i dugačke. 'Panoramska fotografija' je u svojem kreativnom i tehničkom izričaju jedinstvena, ona omogućava da jednim pogledom oka dobijemo uvid u vedutu koju nismo mogli, zbog fizioloških ograničenja oka, sagledati jednim pogledom vlastitog oka.
U snimanju panoramskih fotografija ogledali su se brojni slavni i izvrsni fotografi. Spomenimo samo najznačajnije hrvatske ili svjetske fotografe koji su dolazili u naše krajeve snimati prekrasne vedute Hrvatske. Braća Alinari, slavni fotografi iz Firenze, snimali su u 19. stoljeću vedute Dalmacije, Alois Beer, austrijski fotograf iz Klagenfurta, snimao je duž jadranske obale. Tvrtke Photoglobe iz Zuricha i Stengel & Markert iz Drezdena slale su ponajbolje (zasada nepoznate) fotografe da snimaju panorame širom Hrvatske.
Od naših fotografa, svaki grad ili područje imali su vrsne majstore koji su snimali panoramske fotografije. U Zagrebu to su Julius Hühn, A. Ivan Standl i Ludwig Schwoiser. U Osijeku snima Alios Berger, u Rijeci, Ilario Carposio i G. Petricich, u Zadru Tomaso Burato, u Splitu Petar Zink i Luciano Morpurgo, u Dubrovniku Franz Laforest i J. Tošović. Širom Hrvatske, najviše na Jadranskoj obali snima Ćiril Metod Iveković.
Izložba će u Muzeju Slavonije biti postavljena do 15. svibnja 2010.