S druge strane ogledala
Izložba S druge strane ogledala posvećena je 130-oj obljetnici Muzeja Slavonije. Muzeji su ogledala prošlosti Grada i njegovih stanovnika, a izložba Muzeja Slavonije je pokazala samo dijelić onoga što stoji s onu stranu ogledala Muzeja i podastrla priču o darovanim predmetima i zbirkama, temelju fonda Muzeja, ogledalu brige za prošlost, te restauraciji kao muzejskoj nužnosti, načinu očuvanja prošlosti za budućnost.
Lapidarij
.jpg)
U Lapidariju Muzeja Slavonije izložena je zbirka kamenih spomenika, jedna od najbogatijih zbirki Antičkog pododjela Muzeja Slavonije.
Ah, ti kućanski poslovi
"Ah, ti kućanski poslovi" izložba je autorica Ksenije Katalinić, Radmile Biondić i mr.sc. Marine Vinaj, voditeljica tri odjela Muzeja Slavonije. Sa 300-tinjak izložaka iz tri muzejska odjela (Tehničkog odjela, Odjela umjetničkog obrta i Odjela hemeroteke) u vremenskom rasponu od kraja 19. stoljeća do 70-tih godina 20 stoljeća, autorice su se dotakle svevremenskih kućanskih poslova te neizostavnih kućanskih pomagala koji su ih pod utjecajem društva i prije svega tehnike i novih tehnologija postupno racionalizirali.
Izložba započinje kuhinjom, kao zasigurno najvažnijom prostorijom doma, mjestom okupljanja svih članova obitelji, mjesto boravka i obavljanja najvećeg dijela i najraznovrsnijih kućanskih poslova. Ručni rad osječkog stolara Carla Halasza oslikava osječku gradsku kuhinju s mnoštvom kućanskih i tehničkih pomagala od konca 19. stoljeća do 60-tih godina 20. stoljeća. Mnogi od izložaka u kuhinji u osnovi su mehaničke i tehničke prirode, prototipovi kasnijih, razvijenih i usavršenih modela; neki su, u svom prvobitnom obliku dobro osmišljeni i oblikovani, tek neznatno izmijenjeni primjenom novih materijala i tehnologija, ostali u primjeni i dan danas. Na taj su način značajna poveznica ovih, naizgled, raznorodnih predmeta.
Uzajamni utjecaj tehnike i društva rezultirao je racionalizacijom poslova u kućanstvu. Prostor za stanovanje punio se domišljatim mehaničkim kućanskim aparatima koji su štedjeli vrijeme i olakšavali svakodnevne poslove. Ručno pokretane kuhinjske naprave, peći i štednjaci na kruta goriva, plinska i špiritna glačala, grijalice, kuhala i svjetiljke dominirali su na europskom tržištu sve do 1920-ih godina kada započinje komercijalizacija električnih kućanskih aparata. Komercijalizacija električnih kućanskih aparata intenzivirala se 30-ih godina 20. stoljeća. Brojni su reklamni oglasi u osječkim dnevnim i tjednim glasilima kao i reklamni sitni tisak koji se redovito distribuirao. 20-te i 30-te godine 20. stoljeća vrijeme su Singerovih i Pfaffovih šivačih strojeva, Elektroluxovih vakumskih usisavača, prvih kompresijskih hladnjaka. Vrijeme je to i početka Osječke ljevaonice željeza i tvornice strojeva d.d., koja će biti ne samo prvo metalurgijsko poduzeće u Jugoslaviji, nego i najznačajnije takovo poduzeće jugoistočne Europe koje djeluje uz brojne obrtnike u Osijeku.
Tadašnji asortiman proizvodnje Ljevaonice je bio širok. Između ostalog proizvodili su lijevano posuđe, trajno žarne peći i štednjake za loženje drvom i ugljenom, vage, utege, glačala na ugljen, krojačka glačala, kuhinjske izljeve, mlince za začine i kavu, čekiće za meso.
Sredinom 20. stoljeća Europa je ušla u potrošačko društvo koje se očitovalo u nagomilavanju predmeta svake vrste, proizvedenih u velikim serijama i prodavanih na velikim površinama. Razvoj industrijskog društva prema potrošnji nije ovisio samo o poboljšanoj proizvodnji, nego i o razvoju potrošačkog mentaliteta i stavu prema materijalnoj kulturi. Isto tako, veća kupovna moć nije se postigla istovremeno kod svih vrsta proizvoda. Hrvatska je bila primjer lakog prihvaćanja masovne potrošnje u svim područjima. Masovno potrošačko društvo u Hrvatskoj nastalo je u pedesetima, a sve se brže razvijalo u šezdesetim godinama. Potrošnja je postajala sve veća uslijed razvoja lake industrije, veće ponude proizvoda na tržištu i njihove potražnje, bolje zarade kupaca, ali i uslijed novih potreba i navika. Osim na prehrambene proizvode, kupnja je bila usmjerena i na razne kućanske električne aparate – perilice, usisavače,
miksere, radioaparate, gramofone, televizore, automobile. U serijskojproizvodnji nije više bio inženjer taj koji je davao osnovni koncept proizvodu, nego su to bili stručnjaci za marketing. Potrošnju, kao glavnu pokretačku snagu gospodarstva poticali su komunikacijski i reklamni sustav – novine, časopisi i televizijske reklame.
Izložba će biti postavljena do travnja 2010.