• 2.2: Muzej
  • 2.2.1: Info
  • 2.2.2: Opći podaci
  • 2.2.3: Povijest
  • 2.2.4: Edukacija
  • 2.2.5: Izdavačka djelatnost
• 2.3: Odjeli
  • 2.3.1: Arheološki odjel
  • 2.3.2: Etnografski odjel
  • 2.3.3: Odjel hemeroteke
  • 2.3.4: Numizmatički odjel
  • 2.3.5: Odjel muzealnih tiskopisa
  • 2.3.6: Povijesni odjel
  • 2.3.7: Prirodoslovni odjel
  • 2.3.8: Odjel umjetničkog obrta
  • 2.3.9: Tehnički odjel

  • ---

  • 2.3.11: Preparatorsko-restauratorska radionica
• 2.4: Izložbe
• 2.5: Događanja
• 2.6: Trgovina
  • 2.6.1: Suveniri
  • 2.6.3: Publikacije
• 2.7: Kontakt

S druge strane ogledala

Izložba S druge strane ogledala posvećena je 130-oj obljetnici Muzeja Slavonije. Muzeji su ogledala prošlosti Grada i njegovih stanovnika, a izložba Muzeja Slavonije je pokazala samo dijelić onoga što stoji s onu stranu ogledala Muzeja i podastrla priču o darovanim predmetima i zbirkama, temelju fonda Muzeja, ogledalu brige za prošlost, te restauraciji kao muzejskoj nužnosti, načinu očuvanja prošlosti za budućnost.

Lapidarij

U Lapidariju Muzeja Slavonije izložena je zbirka kamenih spomenika, jedna od najbogatijih zbirki Antičkog pododjela Muzeja Slavonije.

Arhiva izložbi

Uz faksimil Muzej objavljuje i knjigu koja sadržava stručni rad o Povelji, prijepis teksta latinskog izvornika, te prijevode na hrvatski, njemački i engleski jezik, ovog unikatnog dokumenta iz svog fundusa, u tehnički i sadržajno nešto bogatijem izdanju, što je u skladu sa značajem godišnjice i vrijednošću dokumenta. S obzirom na vrijeme nastanka i rukopisnu tehniku svečanog teksta originala, faksimilno izdanje omogućava pogled na umjetničku stranu; bolji uvid u heraldički sadržaj i kaligrafski stil, te tako, uz otprije poznati pravnopovijesni sadržaj teksta, zaokružuje spoznaju o ovom predmetu, dok usporedni četverojezični tekst sam po sebi proširuje potencijalni krug korisnika iz znanstvene i ine javnosti. Dajući širi značaj povelji ovim izdanjem Muzej ispunjava i jedan od svojih temeljnih zadataka, a to je zaštita dokumenta.

Povelja predstavlja original, unikat izdat u prijestolnici Beču i sadrži sva standardna i specifična obilježja koja potvrđuju njezinu autentičnost. Prvi puta je objavljena javnim čitanjem prilikom svečane instalacije provedene u Osijeku 28. kolovoza 1809. od strane kraljevskog izaslanika grofa Mailatha de Szekelya koji je taj dan, nakon mise koju je celebrirao đakovački biskup Mandić, uz prisustvo vojnih, civilnih i crkvenih uglednika, te mnoštva građana pred gradskom vijećnicom, na glavnom tvrđavskom trgu, objavio tekst Povelje i održao govor na latinskom jeziku, dok je komorski odvjetnik Ivan Matković najvažnije izvatke iz Povelje objavio na hrvatskom jeziku. Svečanim proglašavanjem i predajompredstavnicima grada postala je pravomoćna. Tako je Osijek ovim pravnim aktom od strane suverenog vladara uzdignut iz nižeg javnopravnog položaja grada, na viši, na status slobodnog i kraljevskog grada uz osigurana adekvatna prava, slobode i obaveze. S njom je reguliran pravni položaj grada i odnosi u njemu. Kralj je gubio veliki broj ovlaštenja na gradskom teritoriju, za što je dobio izvjesnu materijalnu naknadu, tj. otkupninu, dok su građani Osijeka stekli velike povlastice i prednost u odnosu na okolna naselja. Prestala je važiti s propašću feudalizma, no naziv slobodnog kraljevskog grada korišten je kao počasni čak do pred Drugi svjetski rat. Stjecanje gradske samouprave, pod neposrednom kraljevom ingerencijom, porezne olakšice i trgovačke povlastice bile su presudne za daljnji gospodarski uspon grada i ulogu regionalnog centra istočnog dijela Hrvatske.

Objavljivanje faksimila Povelje popratit će i prigodna izložba.