02/05/2015

Povijest Muzeja Slavonije

Muzej Slavonije osnovan je 17. veljače 1877. kao Muzej slobodnog i kraljevskog grada Osijeka, na temelju donacije numizmatičke zbirke osječkog trgovca Franje Sedlakovića. U prvim desetljećima postojanja fundus Muzeja popunjavao se gotovo isključivo donacijama.

Uz Sedlakovića, osnivačima se smatraju i neki drugi zaslužni i uvaženi građani grada Osijeka, sakupljači vrijednih predmeta i umjetnina, gradski oci te kustosi Muzeja. Uz Sedlakovića posebno su istaknuta dva značajna građanina Osijeka: Karlo Franjo Nuber, veletrgovac i sakupljač, najveći donator Muzeja od 1893. do 1910., i Vjekoslav Celestin, dugogodišnji kustos i upravitelj Muzeja. Njih trojica smatraju se utemeljiteljima Muzeja Slavonije.

Muzej se od osnutka 1877. do 1933. kontinuirano selio. Odlukom Gradskog zastupstva zbirka Franje Sedlakovićeva privremeno je,1877., smještena u Magistrat (današnja zgrada Muzeja Slavonije, Trg Sv. Trojstva 6) dok „nisu bile priređene potrebne prostorije u novoj zgradi Gimnazije“ (danas zgrada Ekonomske škole, Trg Sv. Trojstva).

Od 1893. godine kustosom Muzeja postaje profesor Vjekoslav Celestin, a Muzej se tada seli u zgradu Kraljevske velike realke (danas zgrada Matematičke gimnazije). Tada je obavljena i službena primopredaja numizmatičke zbirke.

Iz zgrade Velike realke Muzej se seli 1895. godine u šest prostorija gornjogradske Pučke škole (danas zgrada Filozofskog fakulteta u Ulici L. Jägera), a nakon Prvog svjetskog rata preseljen je u Grškovićevu ulicu u Tvrđi (danas mala zgrada Ekonomske škole).

Potom je Muzej preseljen u franjevački samostan u Tvrđi. Građa je smještena u dvoranu u kojoj je od vlage stradao znatan dio muzejske građe (danas zgrada Doma tehnike na Trgu J. Križanića).

Prvi vodič kroz stalni postav muzeja tiskan je 1940., a stručno glasilo Muzeja, Osječki zbornik, počeo je izlaziti 1942. godine
Godine 1925. odlučeno je zbirke razdvojiti i smjestiti na dvije lokacije – numizmatiku u Kuhačevu ulicu (zgrada današnjeg Konzervatorskog odjela), a arheologiju u osnovnu školu u Novome gradu (danas zgrada OŠ F. K. Frankopana).

Uskoro je, 1931., arheologija preseljena u staru Djevojačku školu (nekadašnja zgrada Velike gimnazije, danas mala zgrada Ekonomske škole u Tvrđi).

Tek je 1933. Vjekoslav Celestin uspio osigurati desetak izložbenih prostorija, na Mažuranićevom vijencu br. 1 (danas zgrada na uglu Europske avenije i Mažuranićeve ulice), u koje je smjestio prvi stalni postav Muzeja.

Prvi vodič kroz stalni postav Muzeja, Vodič kroz muzejske zbirke tadašnjeg kustosa dr. Franje Buntaka, tiskan je 1940. Izlaženje muzejskog stručnog glasila Osječkog zbornika započelo je u vrijeme tadašnjeg direktora dr. Josipa Bösendorfera, ujedno i urednika, 1942.

Od 1946. Muzej se nalazi u zgradi Magistrata (Trg Sv. Trojstva 6), gdje je prvobitno bila pohranjena numizmatička zbirka Franje Sedlakovića, a od 1947. godine nosi današnje ime – Muzej Slavonije.

Danas je Muzej Slavonije jedan od najstarijih muzeja i najveći muzej općeg tipa u Republici Hrvatskoj.

Od osnutka do danas Muzej je jedan od glavnih nositelja kulturnog života grada Osijeka, a u njemu su do današnjih dana radili brojni stručnjaci, umjetnici i znanstvenici, poznati ne samo osječkoj nego i široj stručnoj i znanstvenoj javnosti.

Tijekom Domovinskog rata (1991. – 1995.) zgrada Muzeja pretrpjela je velika oštećenja. Evakuiran je stalni postav kao i dio odabranog materijala.

Muzej Slavonije dobio je status nacionalnog muzeja 1994. godine i kao javna ustanova muzejsku djelatnost obavlja kao javnu službu. Odlukom Vlade Republike Hrvatske, u travnju 2012. Muzeju Slavonije pripojen je Arheološki muzej u Osijeku (zgrada Glavne straže, Trg Sv. Trojstva 2) te se muzejski izložbeni prostori danas nalaze u objema zgradama na Trgu Sv. Trojstva.